Klimatski pokazatelji za Hrvatsku
Mjerenja i projekcije po katastarskim općinama, općinama i gradovima te županijama.
Toplih dana ima dvostruko više nego prije trideset godina
U razdoblju 1991. do 2020. bilo je 29 dana godišnje s najvišom dnevnom temperaturom od 30 °C naviše. U razdoblju 1961. do 1990. bilo ih je 13.
Porast se vidi na cijelom području Hrvatske. Nijedna ćelija mreže ne bilježi manji broj toplih dana nego prije trideset godina.
Pokazatelj se na platformi zove Toplinski dani iznad 30 °C.
Što se očekuje
Tropskih noći, u kojima najniža temperatura ne pada ispod 20 °C, na polovici područja Hrvatske u razdoblju 1991. do 2020. bilo je najviše 1,4 u godini, a na obali i do 75.
U svijetu toplijem za 2 °C očekuje se oko 5,6 tropskih noći više u godini, a većina od 72 modela daje 2,8 do 12,8 noći više.
Do kraja stoljeća (2081. do 2100.) uz nastavak visokih emisija (RCP8.5) očekuje se oko 38,9 tropskih noći više u godini, a većina od 24 modela daje 30,6 do 66,6 noći više.
Promjena je prema razdoblju 1991. do 2020., medijan modela za Hrvatsku iz Copernicusova interaktivnog atlasa; raspon je područje u kojem je većina modela, ne vjerojatnost.
Pokazatelj se na platformi zove Tropske noći.
Teme
Pokazatelji su razvrstani po temama.
-
Temperatura i toplinski stres
Srednja i ekstremna temperatura zraka, toplinski i vrući dani, tropske noći te dani s mrazom.
-
Oborina i suša
Količina i raspodjela oborine te sušni nizovi.
-
Požar, opasnost i rizik
Opasnost od požara, mjerena kanadskim indeksom FWI u sezoni požara, i uz nju procjena rizika.
-
Potreba za grijanjem i hlađenjem
Koliko grijanja i hlađenja klima zahtijeva, mjereno stupanj danima, zbrojem odstupanja dnevne temperature od granice ugodnosti kroz godinu.
-
Poplave
Poplavna područja Hrvatskih voda za tri vjerojatnosti poplave na jednom sloju.
-
Gradski toplinski otoci
Temperatura površine grada sa satelita, ljeti oko 11.40 h, po ćeliji od 30 m i po katastarskim općinama.
Izloženost
Uz pokazatelje stoji i jedan sloj koji nije klimatski: koliko ljudi i koliko noćenja stoji u jedinicama u kojima je promjena izmjerena, a po županijama i koliko je ondje bruto dodane vrijednosti i zaposlenih. Stupci stoje jedan uz drugi, bez zbroja i bez udjela, i taj sloj nije ni šteta, ni ranjivost, ni rizik.
Razlučivost i njezino značenje
Pokazatelji se računaju na mreži od 0,1 stupnja, što na ovim širinama odgovara ćeliji od približno 8 s 11 km. Vrijednost katastarske općine nastaje prostornim prosjekom ćelija koje je pokrivaju, ponderiranim udjelom površine. Znatan dio katastarskih općina manji je od jedne ćelije, pa njihova vrijednost nije vlastita. Zadani prikaz stoga je mreža u izvornoj razlučivosti, a uz prosjek po jedinicama naveden je broj ćelija iz kojih je izveden.