Požar, opasnost i rizik
Opasnost od požara, mjerena kanadskim indeksom FWI u sezoni požara, i uz nju procjena rizika. Opasnost je meteorološka: kaže koliko su vrijeme i sušnost pogodni za širenje požara, a ne gdje će požar izbiti. Rizik uz opasnost sadrži i izloženost i ranjivost, pa se te dvije karte ne čitaju jednako, a uz svaku stoji koja je koja.
Dana s visokom opasnošću od požara ima dvostruko više nego prije trideset godina
U razdoblju 1961. do 1990. bilo je 7,5 dana godišnje s indeksom opasnosti od požara u razredu visoke opasnosti ili iznad njega, dakle 21,3 i više. U razdoblju 1991. do 2020. takvih je dana 14,5.
Sam indeks u istom razdoblju raste s 8,1 na 10,1. Indeks mjeri koliko su vrijeme i sušnost pogodni za širenje požara. Raste kad je toplije, kad je zrak suši i kad puše jači vjetar, a raste i kad kiše dugo nema, jer se u računu vodi i koliko je raslinje isušeno.
Najveći porast imaju Šibensko-kninska županija, Zadarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija.
Opasnost nije isto što i rizik. Opasnost govori o vremenu, a ne o tome koliko će požara izbiti ni koliko će štete biti. Rizik uz vrijeme uključuje i to koliko je ljudi i imovine ugroženo, i stoji na vlastitom pokazatelju.
Tri karte požara poredaju županije tri puta drukčije, i to je razlog što postoje sve tri
Opasnost od požara kaže kakvo je vrijeme: koliko su toplina, suša i vjetar pogodni za širenje požara. Sklonost kaže kakav je teren: koliko je pokrov zapaljiv, koliko je strmo i koliko je vremena prošlo od zadnjeg požara. Rizik kaže koliko bi štete bilo: uz vrijeme uzima i ljude, imovinu i prirodu koji su na putu vatri.
Kad se županije poredaju po svakoj od tih triju karata, poreci se gotovo ne poklapaju. Šibensko-kninska županija je prva po danima visoke opasnosti, Dubrovačko-neretvanska županija prva po udjelu terena visoke sklonosti, a po EFFIS-ovu riziku redoslijed je drukčiji od oba. Mjera slaganja poretka između sklonosti i rizika je 0,10, između sklonosti i opasnosti 0,07, a između rizika i opasnosti -0,14, gdje 1 znači isti poredak, 0 nikakvu vezu, a negativna vrijednost obrnut poredak.
To nije greška ni u jednoj karti. Svaka mjeri drugu stvar, pa se ne uspoređuju međusobno nego se čitaju zajedno: gdje je teren sklon, vrijeme pogodno i ima što izgorjeti, ondje je požar i vjerojatan i skup.
Pokazatelji u temi
-
Opasnost od požara, FWI
Prosjek dnevnog kanadskog indeksa opasnosti od požara, FWI, u sezoni požara od lipnja do rujna. Indeks je bezdimenzijski i mjeri koliko su vrijeme i sušnost pogodni za širenje požara.
Projekcija: do sredine stoljeća uz nastavak visokih emisija (RCP8.5) oko +2,8 na ljestvici indeksa, prema 6 modela, bez raspona jer izvor objavljuje samo srednjak.
-
Dani s visokom opasnošću
Broj dana u sezoni požara, od lipnja do rujna, u kojima je kanadski indeks opasnosti od požara 21,3 ili viši, što je donja granica razreda high u razredbi EFFIS-a.
-
Dani s FWI iznad 30
Broj dana u sezoni požara, od lipnja do rujna, s kanadskim indeksom opasnosti od požara iznad 30. Prag 30 dolazi iz samog skupa, iz varijable fwi-nods-gt-30, i nije isti kao prag objavljenog mjerenog pokazatelja.
Projekcija: do sredine stoljeća uz nastavak visokih emisija (RCP8.5) oko +7,9 dana u sezoni, prema 6 modela, bez raspona jer izvor objavljuje samo srednjak.
-
Rizik od požara
Udio površine u razredu rizika od požara, prema pan-europskoj procjeni rizika EFFIS-a. Rizik nije isto što i opasnost: uz opasnost od vremena u njega ulaze i ranjivost stanovništva te ekološka i ekonomska ranjivost.
-
Sklonost požaru
Udio površine u razredima visoke i vrlo visoke sklonosti požaru, po našem modelu iz pokrova zemljišta, nagiba i vremena od zadnjeg požara, na mreži od 30 m. Sklonost je podložnost terena i pokrova, ne opasnost od vremena i ne rizik.
-
Godina zadnjeg požara
Udio površine jedinice opožaren od 2016. do datuma stanja, po EFFIS-ovim obrisima opožarenih površina; na mreži godina zadnjeg požara po ćeliji. Mjerenje iz satelitskih snimaka, ne model.